Može li Europa postati središte akademske zajednice umjetne inteligencije dok se SAD povlači?

Nedavne najave znače da se stanje financiranja akademskih istraživanja s obje strane Atlantika razlikuje. Sjedinjene Države smanjuju financiranje javno financiranje za temeljna istraživanja, dok Europa napreduje kako bi ojačala svoju istraživačku privlačnost i postala globalno središte javnog znanstvenog razvoja. Europa se zalaže za javna istraživanja, dok SAD gura svoje inovacije u umjetnoj inteligenciji i drugim tehnologijama u privatne laboratorije. Ova promjena mogla bi biti globalna prekretnica za proboje umjetne inteligencije rođene u sveučilišnim laboratorijima.

Važnost akademskih istraživanja za umjetnu inteligenciju

Sveučilišta potiču inovacije umjetne inteligencije. Obrazovne institucije pružaju istraživačima mogućnost istraživanja temelja znanstvenih otkrića bez pritiska komercijalnih ciljeva i profita, kao što je slučaj u privatnim laboratorijima. Sveučilišta potiču inovacije i potiču znatiželju, interes i društveno dobro od tehnologije. To nije ograničeno samo na one usmjerene na istraživanje umjetne inteligencije; otkrića se često događaju u srodnim područjima, uključujući matematiku, neuroznanost, fiziku i teorijsku računalnu znanost. Smanjeno financiranje ovih disciplina ograničit će potencijal za suradnju koja bi umjetnu inteligenciju mogla podići na nove visine.

Sveučilišni laboratoriji ne samo da dovode do ovih otkrića, već i otvaraju put novim inovativnim startupovima. Moj vlastiti posao inspirirao je moj doktorat, tijekom kojeg sam istraživao kako se strojno učenje može primijeniti na evoluciju složenih sustava. Prepoznao sam potrebu za modelima umjetne inteligencije koji uče iz promjenjivih podataka iz stvarnog svijeta dok ih doživljavaju. Ovo otkriće podupire Pathwayovu misiju izgradnje sustava umjetne inteligencije koji misle i uče kao ljudi.

Unatoč prednostima sveučilišnih istraživanja, ravnoteža se mijenja. Tehnološki divovi poput Googlea, Microsofta i Amazona sada kontroliraju ogromne računalne resurse, što im daje prednost nad nedovoljno financiranim sveučilišnim laboratorijima. To dovodi nepristrana istraživanja u opasnost, što prijeti ne samo javnim institucijama već i cijelom tehnološkom ekosustavu. S gušenjem sveučilišnih laboratorija, nije jasno odakle će se pojaviti budući lideri i edukatori koji će podijeliti svoje znanje sa sljedećom generacijom velikih tehnoloških umova.

Kako će smanjenje financiranja utjecati na krajolik umjetne inteligencije u SAD-u?

Nedavno smanjenje financiranja za Nacionalna zaklada za znanost (NSF), što bi rezultiralo gubitkom radnih mjesta i bespovratnih sredstava, moglo bi poremetiti širi istraživački krajolik zemlje. S manje financiranih programa, diplomanti bi mogli razmotriti nastavak rada u inozemstvu, a ovaj gubitak talenata je zabrinjavajući. Erozija vještina u zemlji može nepopravljivo oštetiti industriju. Bez prenošenja vještina umjetne inteligencije koje su omogućile tako brz razvoj američkog područja umjetne inteligencije, cijeli sektor zemlje mogao bi biti u opasnosti.

Ovo nije hipotetski scenarij. Francuska osjetila je utjecaj erozije vještina u svom nuklearnom sektoru, koji se teško oporavio nakon 20-godišnje pauze u financiranju novih projekata izgradnje. Tijekom tog razdoblja, tehničko znanje je izgubljeno i pokazalo se teškim za obnavljanje, što je utjecalo na sposobnost zemlje da ponovno pokrene projekte kako je planirano 2009. SAD bi se mogao suočiti sa sličnom budućnošću u umjetnoj inteligenciji ako ne uspije zaštititi svoje istraživačke i obrazovne sustave.

Utjecaj tvrtki na istraživanje umjetne inteligencije

Pad javnog financiranja istraživanja stvara prostor za privatne organizacije da steknu dodatnu kontrolu nad razvojem umjetne inteligencije. Dok se sveučilišta bore za financiranje, mogli bismo vidjeti velike tehnološke tvrtke kako preuzimaju vodeću ulogu. To ponovno donosi rizik da akademske agende određuju korporativni interesi, a ne temeljne znanstvene inovacije. Malo je vjerojatno da će se otkrića postignuta u tim uvjetima dijeliti za dobrobit šireg napretka umjetne inteligencije, što minimizira suradnju i ometa ukupne inovacije.

Ulaganja privatnih tvrtki mogu podržati akademska istraživanja, ali samo ako sveučilišta ostanu predana djelovanju kao javne institucije dostupne svima. Preveliko oslanjanje na korporativno financiranje može naštetiti integritetu istraživanja i ograničiti inovacije umjetne inteligencije nastale intelektualnim istraživanjem.

Šansa Europe da postane sljedeći dom umjetne inteligencije

Nasuprot tome, Europa unapređuje svoje obveze prema javnim istraživanjima. Najnovija poduzeta mjera, ulaganje od 500 milijuna eura u Odaberite Europu za znanost Inicijativa EU-a pokazuje ambicije kontinenta da postane središte umjetne inteligencije fokusirajući se na razvoj akademske zajednice. Ova je vizija osmišljena kako bi privukla vrhunske istraživače u regiju obećanjem dugoročnih stipendija i znanstvene suradnje.

Uz ulaganja EU, zemlje poput Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Nizozemska imaju individualne planove za stjecanje talenata koji nude podršku za preseljenje i ulaganja u istraživanje u različitim znanstvenim područjima. Ako Europa može spojiti investicijske inicijative sa svjetski poznatim objektima i konkurentnim plaćama, mogla bi postati središte za talente u istraživanju umjetne inteligencije.

Istraživače privlače okruženja u kojima mogu pristupiti resursima i mogućnostima suradnje koje olakšavaju uzbudljive inovacije. U nekim slučajevima, istraživači mogu čak dati prednost računalnoj snazi ​​i naprednom okruženju nad plaćama. Kako financiranje istraživanja u SAD-u poprima novi zaokret, Europa ima rijetku priliku da iskorači i postane dom sljedeće generacije umjetne inteligencije.

Napredan pristup održivom rastu

Europske akcije mogu se percipirati kao strateški, politički nabijeni potezi koji nisu potkrijepljeni suštinom, posebno s obzirom na to da je njezin dugoročni cilj trošiti 3% BDP-a za istraživanje i razvoj nije ispunjen. S druge strane, SAD su potrošile 3.59% svog BDP-a na istraživanje i razvoj u 2022. Jaz u potrošnji ne može se podcijeniti. Istraživanja pokazuju da bi Europa trebala potrošiti dodatnih 750–800 milijardi eura godišnje kako bi se istinski natjecali sa SAD-om i Kinom u istraživanju umjetne inteligencije.

Osim financiranja, Europa mora priznati prepreke s kojima se istraživači suočavaju prilikom preseljenja svog rada i preseljenja u inozemstvo. Pojednostavljeni postupci dobivanja viza i pristupačno stanovanje moraju biti dostupni kako bi se osiguralo da je Europa održiva opcija. Bez ovih mjera, privlačnost istraživačkih potpora vjerojatno neće biti dovoljna da privuče vrhunske istraživače iz SAD-a.

Promjena u globalnom tehnološkom krajoliku?

Smanjenje NSF-a izazvalo je negativne reakcije diljem SAD-a i tužba za njihovu blokadu Prijavu je podnijelo 13 vodećih sveučilišta, uključujući Tehnološki institut Massachusetts (MIT), Sveučilište Princeton i Sveučilište Brown. Ako američki kreatori politike podrže ovu odluku i EU zaista može zadovoljiti potrebe istraživača, mogli bismo vidjeti veliku promjenu u tome gdje se odvijaju važna svjetska znanstvena istraživanja. A to znači promjenu u tome odakle dolaze otkrića.

Posljedica postupnog ukidanja akademskih istraživanja u SAD-u i suprotstavljenih investicijskih inicijativa u Europi mijenja budućnost znanstvenog krajolika. Sljedeća faza inovacija umjetne inteligencije razvijat će se uz regije koje mogu podržati i njegovati znanstvene talente. Na SAD-u je da shvati promjenu koja se može dogoditi ili bi trebali očekivati ​​da će se učenje, istraživači i otkrića umjetne inteligencije preseliti u inozemstvo.