Nova studija predlaže mali porez na robote kako bi se smanjila nejednakost u prihodima

Nova studija koju su proveli ekonomisti s MIT-a sugerira da bi skroman porez na robote mogao biti optimalna politika za smanjenje nejednakosti u prihodima u Sjedinjenim Državama.

Rad koji detaljno opisuje studiju nosi naslov "Roboti, trgovina i ludizam: dostatan statistički pristup optimalnoj regulaciji tehnologije,”, a objavljena je u Pregled ekonomskih studija.

Arnaud Costinot je ekonomist s MIT-a i koautor objavljenog istraživanja. Također je profesor ekonomije i suradnik voditelja Odsjeka za ekonomiju MIT-a.

"Naše otkriće sugerira da bi porezi na robote ili uvezenu robu trebali biti prilično mali", kaže Arnaud. "Iako roboti utječu na nejednakost dohotka... oni ipak dovode do optimalnih poreza koji su skromni."

Nalazi studije o poreznim stopama

Studija je pokazala da bi porez na robote trebao iznositi od 1 posto do 3.7 posto njihove vrijednosti. Istodobno, porezi na promet iznosili bi od 0.03 posto do 0.11 posto na temelju sadašnjih poreza na dohodak u SAD-u.

Iván Werning je ekonomist s MIT-a, drugi koautor istraživanja i profesor ekonomije Robert M. Slow na odjelu.

"Ušli smo u ovo ne znajući što će se dogoditi", kaže Werning. “Imali smo sve potencijalne sastojke da ovo bude veliki porez, tako da biste zaustavljanjem tehnologije ili trgovine imali manje nejednakosti, ali…za sada nalazimo porez u jednoznamenkastom rasponu, a za trgovinu čak i manji porezi."

Znanstvenici su ušli u studiju bez ikakvih predrasuda o tome jesu li porezi na robote i trgovinu opravdani. Umjesto toga, oslanjali su se na pristup "dovoljne statistike" za ispitivanje empirijskih dokaza.

Jedan dokaz došao je od ekonomista s MIT-a Darona Acemoglua i ekonomista s Bostonskog sveučilišta Pascuala Restrepa. Dvojica su otkrila da je u SAD-u od 1990. do 2007. jedan dodatni robot na 1,000 radnika smanjio omjer zaposlenosti u odnosu na broj stanovnika za oko 0.2 posto. Svaki robot dodan u proizvodni proces također je zamijenio oko 3.3 radnika, a povećanje broja robota na radnom mjestu smanjilo je plaće za oko 0.4 posto.

Izgradnja novog modela za poreze na robote i trgovinu

Costinot i Werning oslanjali su se na ovu studiju i razne druge kako bi izgradili model za procjenu različitih scenarija, uključujući poluge poput poreza na dohodak kao druge načine rješavanja dohodovne nejednakosti.

"Imamo te druge alate, iako nisu savršeni, za rješavanje problema nejednakosti", rekao je Werning. “Mislimo da je netočno raspravljati o porezima na robote i trgovinu kao da su nam jedini alati za redistribuciju.”

Ispitujući distribuciju plaća u svih pet dohodovnih kvintila u SAD-u, Costinot i Werning predložili su poreze na robote i trgovinu kako bi odgovorili na promjenjiv krajolik automatizacije. Koristeći empirijske podatke koji su ukazivali na promjene u plaćama uzrokovane tehnologijom i trgovinom, stvorili su učinkovit model s manje pretpostavki – a sve dok su ostali vjerni ukupnim brojevima plaća u usporedbi s vremenom.

"Mislim da tamo gdje metodološki radimo korak naprijed, možemo uspostaviti tu vezu između plaća i poreza bez donošenja super-posebnih pretpostavki o tehnologiji i načinu na koji proizvodnja funkcionira." Werning kaže. “Sve je to kodirano u tom distribucijskom učinku. Puno tražimo od tog empirijskog rada. Ali ne stvaramo pretpostavke koje ne možemo testirati o ostatku tvrtke.”

“Ako ste mirni s nekim pretpostavkama na visokoj razini o načinu na koji tržišta funkcioniraju, možemo vam reći da bi jedini predmeti interesa koji pokreću optimalnu politiku prema robotima ili kineskoj robi trebali biti ovi odgovori plaća preko kvantila distribucije dohotka, koje su, na našu sreću, ljudi pokušali procijeniti,” nastavlja Costinot.

Istraživanje je također pokazalo da bi, nakon što se u gospodarstvo doda mnogo više robota, utjecaj svakog dodatnog na plaće zapravo mogao opadati. To znači da bi se porezi na robote s vremenom mogli smanjiti.

"Mogli biste imati situaciju u kojoj nam je jako stalo do redistribucije, imamo više robota, imamo više trgovine, ali porezi zapravo padaju", kaže Cositnot. "Marginalni robot kojeg dobivate u gospodarstvu sve je manje važan za nejednakost."