Što je Mooreov zakon i kako utječe na AI?

Jeste li ikada čuli Mooreov zakon? Zvuči kao nešto iz znanstveno-fantastičnog filma, ali to je jedan od najvažnijih pojmova u modernoj tehnologiji. Ukratko, navodi se da će se broj tranzistora na mikročipu udvostručiti svake dvije godine, što će dovesti do eksponencijalnog rasta računalne snage. Ovaj zakon pokreće tehnološki napredak više od 50 godina i imao je dubok utjecaj na umjetna inteligencija (AI). Kako to točno funkcionira i koje su implikacije za AI? Uronimo u svijet Mooreova zakona i istražimo njegov fascinantan odnos s umjetnom inteligencijom.

Što dovodi do AI?

Eksponencijalno poboljšanje performansi računalnog hardvera u posljednjih nekoliko desetljeća obično se naziva Mooreovim zakonom. 

Jedna od ranih pokretačkih snaga istraživanja umjetne inteligencije bila je potraga za izgradnjom strojeva koji bi mogli obavljati zadatke koji su teški ili čak nemogući za ljude, kao što je šah or Go. Međutim, ograničena procesorska snaga ranih računala značila je da su ti ciljevi bili nedostižni.

Kako se računalni hardver nastavio poboljšavati eksponencijalnom brzinom, istraživači umjetne inteligencije konačno su mogli početi graditi sustave koji bi se mogli početi približavati ljudskoj razini inteligencije. Ovaj proboj doveo je do brzog širenja stroj za učenje, podskupa umjetne inteligencije koji je doveo do razvoja mnogih uspješnih aplikacija kao što su samovozeći automobili i digitalni pomoćnici.

Mooreov zakon često se navodi kao jedan od ključnih razloga zašto je umjetna inteligencija posljednjih godina doživjela tako brz napredak. Ovaj trend će se vjerojatno nastaviti, što će dovesti do još nevjerojatnijeg napretka u AI tehnologiji.

Kako umjetna inteligencija može utjecati na društvo?

U svibnju 1965. god. Gordon Moore, jedan od suosnivača tvrtke Fairchild Semiconductor i Intel, objavio je rad pod naslovom „Natrpavanje više komponenti na integrirane krugove“. U ovom je radu Moore predvidio da će se broj tranzistora na određenom čipu udvostručiti otprilike svake dvije godine. Ovo je postalo poznato kao Mooreov zakon.

Dok je u početku bio samo trend uočen u industriji poluvodiča, Mooreov zakon je počeo predstavljati eksponencijalno poboljšanje računalne snage općenito. 

Stalno rastuća procesorska snaga koju je Mooreov zakon stavio na raspolaganje omogućila je umjetnoj inteligenciji da napravi značajan napredak posljednjih godina, a to je zbog zahtjeva za računalstvom koje zahtijeva velike količine podataka duboko učenje sustava. Međutim, još uvijek postoje mnogi izazovi koje treba prevladati prije nego što umjetna inteligencija dosegne svoj puni potencijal.

Neki vjeruju da će Mooreov zakon na kraju doći do svojih granica, što će dovesti do usporavanja stope razvoja umjetne inteligencije. Međutim, drugi vjeruju da će alternativne tehnologije omogućiti da se Mooreov zakon nastavi neograničeno dugo. 

Tko je Gordon Moore?

Gordon Moore je američki biznismen i kemičar koji je suosnivač Intel Corporation robert noyce. Moore je rođen u San Franciscu, Kalifornija, 3. siječnja 1929. Diplomirao je kemiju na Kalifornijsko sveučilište, Berkeley, 1950., i doktorirao. u kemiji i fizici iz Caltech u 1954.

Nakon što je nekoliko godina radio kao znanstvenik-istraživač u Shell Oil Company, Moore se 1957. pridružio Fairchild Semiconductoru. U Fairchildu je nadgledao razvoj novih silicijskih poluvodičkih proizvoda, uključujući prvi komercijalni integrirani krug (IC).

Godine 1968. Moore i Noyce napustili su Fairchild da bi zajedno osnovali Intel Corporation. Kao izvršni direktor Intela (od 1979. do 1987.), Moore je pomogao tvrtki da postane jedan od vodećih svjetskih proizvođača mikroprocesora i drugih poluvodičkih proizvoda. Ostao je u upravnom odboru Intela do 2004.

Moore je naširoko cijenjen zbog svojih tehničkih postignuća i poslovne oštroumnosti. Godine 2000. primljen je u Kuća slavnih nacionalnog izumitelja. Godine 2002. dobio je nagradu Charlesa Starka Drapera (često se naziva i "Nobelova nagrada" za inženjerstvo), a 2005. dobio je Predsjedničku medalju slobode od strane Georgea W. Busha.

Gordon Moore, oko 1965

Što je Mooreov zakon?

Godine 1965. Gordon Moore, suosnivač Intela, dao je hrabro predviđanje. Rekao je da će se broj tranzistora na čipu udvostručiti svake dvije godine. Ovo jednostavno zapažanje održava se više od 50 godina.

Kako su čipovi postajali manji i moćniji, potaknuli su nevjerojatan niz tehnoloških napredaka. Od osobnih računala i interneta do mobilnih telefona i umjetne inteligencije (AI), Mooreov zakon je imao dubok utjecaj na naš svijet.

AI je posebno pogodna za iskorištavanje kontinuiranog eksponencijalnog rasta računalne snage predviđenog Mooreovim zakonom. To je zato što umjetna inteligencija zahtijeva ogromne količine podataka i računalne snage za treniranje svojih algoritama. Kako čipovi postaju sve manji i moćniji, umjetna inteligencija će postati još sveprisutnija i utjecajnija.

Kako Mooreov zakon utječe na AI?

Kako elektronički uređaji postaju sve manji i moćniji, potencijal za umjetnu inteligenciju (AI) postaje sve veći. To je zato što Mooreov zakon – nazvan po suosnivaču Intela Gordonu Mooreu – kaže da će se broj tranzistora na mikročipu udvostručiti otprilike svake dvije godine. Zauzvrat, to znači da se AI aplikacije mogu ugraditi u sve manje uređaje, čineći ih pristupačnijim i pristupačnijim.

Osim toga, kako uređaji postaju moćniji, mogu brže obraditi više podataka. Ovo je važno za umjetnu inteligenciju jer se strojno učenje – vrsta umjetne inteligencije koja omogućuje računalima da uče iz podataka – oslanja na velike skupove podataka kako bi bila učinkovita. Što više podataka s kojima AI sustav mora raditi, to bolje može učiti i stvarati predviđanja.

Mooreov zakon bio je nevjerojatno točan tijekom posljednjih nekoliko desetljeća i nema razloga vjerovati da neće vrijediti iu budućnosti. Ovo je dobra vijest za one koji su zainteresirani za korištenje umjetne inteligencije za rješavanje problema iz stvarnog svijeta. Kako se AI tehnologija nastavlja poboljšavati eksponencijalnom brzinom, možemo očekivati ​​još nevjerojatnije primjene ove transformacijske tehnologije u godinama koje dolaze.

Kakav će utjecaj Mooreov zakon imati na društvo?

Mooreov zakon korišten je za usmjeravanje dugoročnog planiranja razvoja poluvodiča i ostaje relevantan čak i dok se broj tranzistora nastavlja povećavati tempom daleko većim od onoga što je prvobitno zamišljeno. Kontinuirani eksponencijalni rast omogućen Mooreovim zakonom potaknuo je izvanredan napredak u računalnoj snazi ​​i povezanosti u posljednjih nekoliko desetljeća.

Kako se broj tranzistora nastavlja povećavati, tako raste i potencijal za primjene umjetne inteligencije (AI). Algoritmi umjetne inteligencije zahtijevaju velike količine podataka i računalne snage za učenje i predviđanje. Stalna minijaturizacija tranzistora omogućuje snažnije AI aplikacije pružajući i potreban kapacitet za obradu podataka i fizički prostor za AI hardver kao što su GPU-ovi.

Utjecaj Mooreova zakona na društvo bio je dubok. Eksponencijalno povećanje računalne snage koje su omogućili sve manji tranzistori potaknulo je gospodarski rast, transformiralo čitave industrije i poboljšalo živote milijardi ljudi diljem svijeta. Kako se broj tranzistora nastavlja povećavati, tako raste i potencijal za primjene umjetne inteligencije (AI). Kontinuirana minijaturizacija tranzistora omogućuje snažnije AI aplikacije pružajući i potreban kapacitet za obradu podataka i fizički prostor za AI hardver kao što su GPU-ovi. Kako AI tehnologija nastavlja napredovati, možemo očekivati ​​još više transformativnih promjena u godinama koje dolaze.

Koliko još Mooreov zakon može izdržati test vremena?

Teško je predvidjeti budućnost tehnologije, ali Mooreov zakon neće trajati vječno. Pitanje je koliko još može izdržati test vremena?

Odgovor bi mogao ležati u načinu na koji definiramo Mooreov zakon. Izvorno se odnosilo na broj tranzistora na čipu koji se udvostručuje svake dvije godine. Ali kako su čipovi postajali sve složeniji, definicija se promijenila kako bi se odnosila na ukupnu izvedbu čipa koja se poboljšava istom brzinom.

Do sada je Mooreov zakon vrijedio više od 50 godina i nema razloga misliti da će uskoro prestati. Međutim, postoje znakovi da se usporava. Na primjer, brzine procesora su stale posljednjih godina.

Ipak, čak i ako Mooreov zakon na kraju dođe do kraja, njegov će se utjecaj osjećati još mnogo godina. Pokretao je inovacije i napredak u tehnološkoj industriji već pola stoljeća, a njegovo naslijeđe nastavit će oblikovati budućnost umjetne inteligencije i drugih vrhunskih tehnologija.  

Nemoguće je točno znati koliko će dugo vrijediti Mooreov zakon, ali njegov učinak na tehnološku industriju je neporeciv.